Početna arrow Enciklopedija arrow G arrow Gravitacijska leća
header image
Gravitacijska leća
Pojava savijanja zraka elektromagnetskog zračenja u blizini masivnog tijela, što dokazuje Einsteinovu pretpostavku da jako gravitacijsko polje (vidi gravitacijska sila, relativnost – opća teorija) djeluje i na fotone. Zbog nje promatrač može vidjeti dvije slike nekog zvjezdanog objekta, npr. kvazara, koji se nalazi iza nekog masivnijeg objekta, npr. galaksije. Ako je pozadinski objekt također galaksija, što znači da izgleda magličasto, tada se oko objekta u prednjem planu uočavaju svjetlosni lukovi koji ga okružuju.
[ Nazad ]
Najnovije
Enciklopedija
Relacija sjaja i perioda
Relacija koja prikazuje vez između perioda promjene sjaja promjenjivih zvijezda tipa Cefeida i njihovog luminoziteta; što je luminozitet zvijezde veći to je duži period promjene njenog sjaja, a točke na grafikonu oblikuju pravilnu liniju – pravac. Iz ove zakonitosti proizašla je pogodna metoda mjerenja udaljenosti zvjezdanih skupova (vidi kuglasti i otvoreni skup) i galaksija do udaljenosti 5 megaparseka (vidi parsek); Promatrački se utvrdi prividna zvjezdana veličina opažene Cefeide u nekom od spomenutih objekata, a iz grafikona se tada lako može očitati njena apsolutna zvjezdana veličina. Oba podatka se tada uvrštavaju u formulu koja povezuje prividni sjaj i apsolutni sjaj zvijezde i njenu udaljenost: M = m + 5 –5log r, gdje je M apsolutna zvjezdana veličina, a r udaljenost zvijezde izražena u parsecima. Poznavajući M i m, lako je odrediti udaljenost zvijezde, a samim time i udaljenost skupa ili galaksije kojoj pripada.