Početna arrow Enciklopedija
header image
Enciklopedija
enciklopedia.png

Jeste li se ikad našli u situaciji kada vam je bio potreban astronomski rječnik?

Naišli ste na neku riječ ili pojam iz astronomije koji vam nije jasan ili nije dobro objašnjen? Ovo je pravo mjesto za vas!

 

  • A
    A - zvijezde, Afel, Aberacija, Akcelerator, Akrecija, Aktivna galaksija, Albedo...
  • B
    B-Zvijezde, Barnardova zvijezda, Beta, Beta čestica, Beta raspad...
  • C
    Cassinijeva pukotina, Cefeide, Centar masa, Chandrasekarova granica, Chandrasekarova masa...
  • D
    Dalekozor, Deklinacija, Delta, Delta Cephei, Diferencijalna rotacija...
  • E
    Efekt staklenika, Efemeride, Ekliptika, Ekscentricitet...
  • F
    F – zvijezde, Fisija, Fotoelektrični efekt, Foton, Fotosfera...
  • G
    G – zvijezde, Galaksija (galaktika), Galaktički kanibalizam, Galilejevi sateliti, Gama...
  • H
    Halo, Heisenbergov princip neodređenosti, Heliocentrični sustav, Heliopauza...
  • I
    IC, Inercija, Inflacija, Infracrveno zračenje...
  • J
    Jaka nuklearna sila, Jato galaksija, Jovijalna grupa planeta...
  • K
    K – zvijezde, Kemijski element, Koma, Komet...
  • L
    Lagrangeova točka, Lepton, Libracija, Linearni ekscentricitet...
  • M
    M, M – zvijezde, Magellanovi oblaci, Magnetosfera...
  • N
    Nadir, Nebeska os, Nebeski ekvator, Nebeski pol (sjeverni i južni)...
  • O
    O – zvijezde, Okular, Okultacija, Olbersov paradoks...
  • P
    Parabola, Paralaksa, Parsek, Periastron...
  • R
    RA, Radijant, Radio zračenje, Radioaktivni raspad...
  • S
    Sarosov ciklus, Schwarzschildov radijus, Scintilacija, Siderička godina...
  • T
    Tamna maglica, Tektonska ploča, Teleskop, Teleskop reflektor...
  • U
    Ultraljubičasto zračenje, Unutarnji planet...
  • V
    Vakuum, Valna duljina, Vanjski planet, Velika crvena pjega...
  • X
    X-zračenje
  • Z
    Zemljina grupa planeta, Zenit, Zenitna satna frekvencija...
Najnovije
Enciklopedija
Hertzsprung-Russellov (HR) dijagram
Dijagram koji prikazuje korelaciju između spektralnog tipa (stoga i površinske temperature) i apsolutne zvjezdane veličine (luminoziteta) zvijezda. Oko 90%svih zvijezda leži na glavnom nizu dijagrama, pri čemu se vidi da zvijezde sa visokom površinskom temperaturom imaju veliki apsolutni sjaj, i obratno. Divovi i superdivovi, iako nemaju visoku površinsku temperaturu, imaju velik apsolutni sjaj zbog svoje veličine (sjaj se širi s ogromne površine), a bijeli patuljci iako vrući, imaju mali apsolutni sjaj zbog svojih dimenzija (sjaj se širi s male površine).