header image
O
O – zvijezde, Okular, Okultacija, Olbersov paradoks...
O – zvijezde
Okular
Okultacija
Olbersov paradoks
Oortov oblak
Opća teorija relativnosti
Opozicija
Optički dvojni sustav zvijezda
Otvoreni skup
Ozonske rupe
Ozonski omotač
  • A
    A - zvijezde, Afel, Aberacija, Akcelerator, Akrecija, Aktivna galaksija, Albedo...
  • B
    B-Zvijezde, Barnardova zvijezda, Beta, Beta čestica, Beta raspad...
  • C
    Cassinijeva pukotina, Cefeide, Centar masa, Chandrasekarova granica, Chandrasekarova masa...
  • D
    Dalekozor, Deklinacija, Delta, Delta Cephei, Diferencijalna rotacija...
  • E
    Efekt staklenika, Efemeride, Ekliptika, Ekscentricitet...
  • F
    F – zvijezde, Fisija, Fotoelektrični efekt, Foton, Fotosfera...
  • G
    G – zvijezde, Galaksija (galaktika), Galaktički kanibalizam, Galilejevi sateliti, Gama...
  • H
    Halo, Heisenbergov princip neodređenosti, Heliocentrični sustav, Heliopauza...
  • I
    IC, Inercija, Inflacija, Infracrveno zračenje...
  • J
    Jaka nuklearna sila, Jato galaksija, Jovijalna grupa planeta...
  • K
    K – zvijezde, Kemijski element, Koma, Komet...
  • L
    Lagrangeova točka, Lepton, Libracija, Linearni ekscentricitet...
  • M
    M, M – zvijezde, Magellanovi oblaci, Magnetosfera...
  • N
    Nadir, Nebeska os, Nebeski ekvator, Nebeski pol (sjeverni i južni)...
  • P
    Parabola, Paralaksa, Parsek, Periastron...
  • R
    RA, Radijant, Radio zračenje, Radioaktivni raspad...
  • S
    Sarosov ciklus, Schwarzschildov radijus, Scintilacija, Siderička godina...
  • T
    Tamna maglica, Tektonska ploča, Teleskop, Teleskop reflektor...
  • U
    Ultraljubičasto zračenje, Unutarnji planet...
  • V
    Vakuum, Valna duljina, Vanjski planet, Velika crvena pjega...
  • X
    X-zračenje
  • Z
    Zemljina grupa planeta, Zenit, Zenitna satna frekvencija...
Najnovije
Enciklopedija
Kemijski element
Bilo koji od 94 prirodnih ili 15 umjetno sintetiziranih elemenata tj. tvari koje nalazimo u svemiru, koji se, osim što postoje samostalno, mogu spajati i u različite kemijske spojeve. Svaki element je određen atomskim brojem, što znači da svaki atom nekog kemijskog elementa ima točno određen broj protona u jezgri: npr. helij ima dva, ugljik šest, srebro 47 protona itd.