Početna arrow Kontakti
header image
Nova
Iznenadni porast sjaja (do 10 magnituda) u bliskom dvojnom sustavu zvijezda; nove su klasificirane kao kataklizmičke promjenjive zvijezde. Jedna članica sustava je bijeli patuljak a druga zvijezda je glavnog niza. Zbog blizine članica sustava i gravitacijskog privlačenja bijelog patuljka, vodik s obične zvijezde pada na bijelog patuljka, što svakih nekoliko desetaka tisuća godina dovodi do kratkotrajnog procesa termonuklearne fuzije. Tada sjaj sustava naglo i značajno raste, a nakon nekoliko tjedana, kada se vodik potroši i fuzija prestane, sjaj se vraća na vrijednost koju je imao prije pojave nove.
Najnovije
Enciklopedija
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.