Početna arrow O nama
header image
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.
Najnovije
Enciklopedija
Crveni div
Divovska zvijezda površinske temperature između 2.000 i 4.000 K, s promjerom 10 - 1.000 puta većim od Sunca. To je zvijezda u kasnoj fazi životnog ciklusa, koja je potrošila vodik i u svojoj jezgri počele sagorijevati helij (vidi zvjezdana evolucija). Crveni divovi često su promjenjivog sjaja jer ime se vanjski slojevi naizmjence šire i skupljaju (vidi promjenjive zvijezde).