Početna arrow Mapa stranice
header image
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.
Najnovije
Enciklopedija
Galaksija (galaktika)
Divovska nakupina zvijezda, plina i prašine; u galaksijama je koncentriran najveći dio vidljive materije u svemiru. Najmanje galaksije sadrže nekoliko milijuna zvijezda, dok one najveće mogu sadržavati nekoliko bilijuna zvijezda. Prema obliku, dijele se na eliptične, spiralne i nepravilne. Eliptične galaksije su oblika elipsoida, bez izražene unutarnje strukture. Spiralne galaksije su oblika diska, sa zaobljenom jezgrom u kojoj je velika koncentracija zvijezda i spiralnim krakovima koji se omataju oko nje, a između krakova nema mnogo zvijezda. Nepravilne galaksije su nepravilnog oblika.