Početna arrow Mapa stranice
header image
Relacija sjaja i perioda
Relacija koja prikazuje vez između perioda promjene sjaja promjenjivih zvijezda tipa Cefeida i njihovog luminoziteta; što je luminozitet zvijezde veći to je duži period promjene njenog sjaja, a točke na grafikonu oblikuju pravilnu liniju – pravac. Iz ove zakonitosti proizašla je pogodna metoda mjerenja udaljenosti zvjezdanih skupova (vidi kuglasti i otvoreni skup) i galaksija do udaljenosti 5 megaparseka (vidi parsek); Promatrački se utvrdi prividna zvjezdana veličina opažene Cefeide u nekom od spomenutih objekata, a iz grafikona se tada lako može očitati njena apsolutna zvjezdana veličina. Oba podatka se tada uvrštavaju u formulu koja povezuje prividni sjaj i apsolutni sjaj zvijezde i njenu udaljenost: M = m + 5 –5log r, gdje je M apsolutna zvjezdana veličina, a r udaljenost zvijezde izražena u parsecima. Poznavajući M i m, lako je odrediti udaljenost zvijezde, a samim time i udaljenost skupa ili galaksije kojoj pripada.
Najnovije
Enciklopedija
Crna rupa
Objekt s toliko velikom masom i gravitacijskom silom da mu je brzina oslobađanja veća od brzine svjetlosti, odnosno, čak niti elektromagnetsko zračenje ne može napustiti njegovu površinu. Moguće ih je otkriti jedino posredno, putem njihovog gravitacijskog utjecaja na okolinu: ako je crna rupa član dvojnog sustava zvijezda, ona zbog jake gravitacije usisava materiju sa zvijezde pratioca, pri čemu se materija koja pada na crnu rupu ubrzava, zagrijava i emitira rendgensko zračenje. Crna rupa nastaje ako je ostatak zvijezde koji preostaje nakon eksplozije supernove (vidi zvjezdana evolucija) veći od tri Sunčeve mase.