Početna arrow Iz rada društva
header image
Relativnost - opća teorija

Teorija koju je iznio Albert Einstein 1915. godine kojom nadopunjuje specijalnu teoriju u opisuje kako gravitacijska sila djeluje na prostor i vrijeme, Osnovni zaključak opće teorije je da geometrija prostorvremena pod utjecajem jakog gravitacijskog polja postaje zakrivljena, što uzrokuje gibanje raznih tijela.

    Na suprot Newtonovim zaključcima, gibanje planeta oko Sunca ne uzrokuje gravitacijsko privlačenje, već se planeti gibaju oko Sunca zbog zakrivljenosti prostora oko njega. Osnovni postulat iz kojeg je izveden ovaj zaključak je jednakost gravitacijske i inercijske sile (vidi masa); da bi opisao ovakva gibanja, Einstein je morao uvesti u rad neeuklidsku (ne-klasičnu) geometriju. Utjecaj gravitacijskog polja na fotone elektromagnetskog zračenja dokazan je i eksperimentalno: prilikom pomrčine Sunca moguće je uz rub njegovog diska vidjeti zvijezdu koja je zapravo iza Sunca, no ono svojom gravitacijskom silom zakrivljuje put fotona svjetlosti koja putuje sa zvijezde (vidi gravitacijska leća); to je dokaz u prilog zakrivljenosti prostorvremena.

    Ova je teorija tako objasnila i pomak Merkurova perihela, što klasična fizika nije mogla. Može se reći da sve postavke opće teorije nisu u cijelosti dokazane, ali neki eksperimentalni dokazi ipak govore u prilog nekim postavkama.

Najnovije
Enciklopedija
Sarosov ciklus
period od 6585,32 dana (oko 18 godina) koji protekne između dviju povezanih, «srodnih» Sunčevih ili Mjesečevih pomrčina. Za nastupanje pomrčine nužno da Mjesec u fazi mlađaka ili uštapa bude u blizini čvorova svoje putanje; ako se nekog dana desila određena pomrčina, upravo 6585,32 dana kasnije Sunce, Zemlja, Mjesec i čvorovi Mjesečeve putanje biti će otprilike u istom položaju kao gore navedenog početnog dana, pa će nastupiti pomrčina Sarosovim ciklusom povezana prethodnom.