Početna arrow Enciklopedija arrow V arrow Vidljiva svjetlost
header image
Vidljiva svjetlost
Dio elektromagnetskog zračenja čiji fotoni imaju valne duljine od 400 nm do 760 nm (1nm = 1 nanometar = 10e-9 metra), što znaći da se vidljiva svjetlost nalazi između ultraljubičastog zračenja i infracrvenog zračenja, a frekvencija vidljive svjetlosti kreće se između 7,5x10e14 Hz(za 400nm) i 3,95x10e14 Hz (za 760nm). Vidljivoj svjetlosti prilagođene su naše oči i sve objekte na nebu (sunce, zvijezde itd.) vidimo u vidljivom dijelu elektromagnetskog spektra, dok su nam za proućavanje objekata u ostalim dijelovima elektromagnetskog dijela spektra potrebni posebni uređaji.
Najnovije
Enciklopedija
Zvjezdana nomenklatura
Označavanje zvijezda u zviježđima. Od 1603 godine Johann Bayer uveo je imenovanje zvijezda prema grčkom alfabetu: iza grčkog slova (pri čemu redosljed slova odgovara redosljedu po sjaju) slijedi latinski naziv zviježđa u genitivu, npr. beta Cygni je druga najsjajnija zvijezda u Labudu. Nakon što se potroše grčka slova zvijezdama slabijeg sjaja dodjeljuju se najprije mala, a zatim velika slova latinice. Promjenjive zvijezde označavaju se lovima R do Z, zatim dvostrukim kombinacijama, a ako je i to nedovoljno (mogu se složiti 334 kombinacije slova) označavaju se slovom V (od eng. Variable star = promjenjiva zvijezda) i brojkom: V335, itd.