header image
Nebo na poklon 2005 Isprintaj E-mail
Objavio Branko   

Nebo na poklon 2005Evo gotov je ovogodišnji projekt „Nebo na poklon“. Ove godine u projektu je sudjelovalo preko 50 škola te veliki broj astronomskih društava među kojima i naše astronomsko društvo. Nakon ovogodišnjeg završnog astro party-a u Kaštel Lukšiću vraćamo se kući veoma zadovoljni, Dijana Gužvica, polaznica naše osnovnoškolske astronomske sekcije i učesnica projekta Nebo na poklon osvojila je teleskop baby dobson D=114mm F8.

    Nebo na poklon je projekt Fizikalnog društva Split u suradnji s udrugom Znanost.org. Više o samom projektu možete pronaći na stranicama http://nebo.znanost.org/ . Projekt u našoj županiji su prihvatile dvije škole OŠ. Dr. Franje Tuđmana u Korenici i OŠ. Kralja Tomislava u Udbini. Sudjelovalo je 10 učenika, 2 nastavnika, te 2 instruktora. Astronomsko društvo Korenica je omogućilo školama u Ličko senjskoj županiji posudbu teleskopa za provedbu projekta. Nakon odrađenih „4 noći“ radovi su poslani voditeljima projekta te su na završnom astro party-u dodjeljene nagrade za najbolje odrađene vježbe. Nagrađeni su učenici koji su najbolje odradili pojedinačne vježbe kao i komplet od sve 4 vježbe te najbolja škola. Ukupno je podjeljeno 6 teleskopa za nagrade najboljim učenicima među kojima je i naša učenica Dijana Gužvica 7. razred OŠ. dr. Franje Tuđmana u Korenici. Osim ovih nagrada 15 najboljih učenika je pozvano na ljetni kamp u Kaštelima. Slike astro party-a mozete pogledati u  foto galeriji.
[ Nazad ]
Najnovije
Enciklopedija
Zvjezdana evolucija
Životni ciklus zvijezda. U hladnim međuzvjezdanim oblacima plina i prašine, koje sadrže dovoljno mase za nastanak više stotina zvijezda, pod nekim vanjskim utjecajem (npr. eksplozija obližnje supernove) započinje gravitacijsko stezanje. Zbog nejednolike gustoće oblaka dolazi do njegove fragmentacije; svaki pojedini fragment doživljava daljnje gravitacijsko stezanje pri čemu rastu njegova temperaturai gustoća. Kada one dosegnu kritičnu vrijednost (vidi Zvijezda), započinje termonuklearna fuzija vodika u helij i zvijezda je rođena. Ona tada dospjeva na glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama na kojem provodi najveći dio svog života. Smrt zvijezde ovisi o njenoj masi. Male i srednje zvijezde (poput Sunca), nakon što se sav vodik u njihovim središtima pretvori u helij, dospjevaju u fazu crvenog diva i napuštaju glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama. Jezgra im doživljava daljnje gravitacijsko stezanje, a vanjski slojevi se šire i hlade. Kada temperatura i gustoća u jezgri dovoljno porastu, započinje fuzija helija u ugljik i kisik, koja traje kratko (nekoliko desetaka do stotina milijuna godina). Ovakve zvijezde su nedovoljno masivne da bi započele daljnje gravitacijsko stezanje jezgre. Gusta masivna jezgra od vrućeg ugljika naziva se bijeli patuljak, a najveći dio materije bivše zvijezde, koji se već ranije počeo širiti, nastavlja se sferno širiti međuzvjezdanim prostorom u obliku planetarne maglice. Nakon više desetaka milijardi godina bijeli patuljak će se ohladiti i postati crni patuljak. Masivnije zvijezde (s masom većom od osam Sunčevih masa) nastavljaju u svojim jezgrama fuziju u teže elemente, sve do željeza. Željezo je krajnji produkt fuzije, pa daljnje stezanje jezgre dovdi do potpunog kolapsa i eksplozije koja se naziva supernova, pri čemu se skoro cjelokupna materija zvijezde razleti u međuzvjezani prostor. Ako jezgra koja preostane nakon eksplozije ima masu između 1,4 i 3 Sunčeve mase pretvorit će se u neutronsku zvijezdu, a ako je jezgra masivnija od tri Sunčeve mase pretvorit će se u crnu rupu.