Početna arrow Enciklopedija arrow Iz rada društva arrow Astro susret Perzeidi – Korenica 2005.
header image
Astro susret Perzeidi – Korenica 2005. Isprintaj E-mail
Objavio Branko   

    Ovim putem vas obaviještavamo o početku prijava za astronomski susret „Astro – party Perzeidi – Korenica 2005.“

    Projekt je zamišljen kao susret hrvatskih astronoma amatera koji će sudjelovati u dvije radionice: promatreanje Perzeida i ATM – amaterska izrada teleskopa te edukacija zainteresiranih građana.

    Projekt predviđa i edukaciju sudionika o načinu provođenja samog promatranja, bilježenju i obradi podataka te metodama brušenja stakla i izradi zrcala za teleskope za što su predviđeni i stručni predavači. U tu svrhu će se napraviti jedinstvena internetska baza podataka dobivenih vizualnom metodom promatranja meteora te će se objediniti podaci dobiveni pormatranjem na razini Hrvatske, a u skladu sa IMO standardima.

Susret se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i lokalne zajednice Plitvičkih jezera te je za 30 sudionika osiguran besplatan smještaj, prehrana i materijali za provođenje radionica. Zbog toga nam je veoma važno da se zainteresirani sudionici susreta prijave najkasnije do 1.8.2005. zbog organizacije smještaja. 

 

Program astronomskog susreta Astro party Perzeidi – Korenica 2005.


Susret se odvija kroz dvije radionice: ATM – amaterska izrada teleskopa i promatranje Perzeida.
Početak susreta 12.08.2005. kraj susreta 14.08.2005.

Petak 12.08.2005.

Do 18h doček i smještaj sudionika susreta (centar Korenice)
19h-21h Večera (školski restoran Mrsinj)
21:30h Predavanje „Osnove: vizualnog promatranja meteora“ – Zlatko Ciganj (Srednja škola Korenica)
23:00h Okupljanje ipred srednje škole i polazak na promatranje

Subota 13.08.2005.

Doručak u pansionu
9h početak radionice – ATM – Berislav Bračun i Stipe Vladova (srednja škola)
11h predavanje – obrada podataka dobivenih vizualnom metodom promatranja meteora – Zlatko Ciganj
12h-14h Ručak (školski restoranj Mrsinj)
14h nastavak radionice ATM
14h obrada podataka dobivenih vizualnom metodom promatranja meteora (informatički kabinet srednje škole)
U popodnevnim satima posjet Plitvičkim jezerima (po dogovoru)
19-21h Večera (školski restoran Mrsinj)
21:30h prigodno predavanje
23:00h Okupljanje ipred srednje škole i polazak na promatranje


Nedjelja 14.08.2005.

Doručak u pansionu
9h nastavak ATM radionice (srednja škola)
10h zadnja obrada podataka dobivenih vizualnom metodom promatranja – unos u bazu podataka
12-14h Ručak (školski restoran Mrsinj)
15h prezentacija radionica
16h odlazak sudionika

ADK – zadržava pravo promjene programa susreta.
Molimo da se za susret prijavite popunivši obrazac te ga pošaljete na mail ili poštom na AD – Korenica , Josipa Joviæa 87, 53230 Korenica download obrasca

 
[ Nazad ]
Najnovije
Enciklopedija
Zvjezdana evolucija
Životni ciklus zvijezda. U hladnim međuzvjezdanim oblacima plina i prašine, koje sadrže dovoljno mase za nastanak više stotina zvijezda, pod nekim vanjskim utjecajem (npr. eksplozija obližnje supernove) započinje gravitacijsko stezanje. Zbog nejednolike gustoće oblaka dolazi do njegove fragmentacije; svaki pojedini fragment doživljava daljnje gravitacijsko stezanje pri čemu rastu njegova temperaturai gustoća. Kada one dosegnu kritičnu vrijednost (vidi Zvijezda), započinje termonuklearna fuzija vodika u helij i zvijezda je rođena. Ona tada dospjeva na glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama na kojem provodi najveći dio svog života. Smrt zvijezde ovisi o njenoj masi. Male i srednje zvijezde (poput Sunca), nakon što se sav vodik u njihovim središtima pretvori u helij, dospjevaju u fazu crvenog diva i napuštaju glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama. Jezgra im doživljava daljnje gravitacijsko stezanje, a vanjski slojevi se šire i hlade. Kada temperatura i gustoća u jezgri dovoljno porastu, započinje fuzija helija u ugljik i kisik, koja traje kratko (nekoliko desetaka do stotina milijuna godina). Ovakve zvijezde su nedovoljno masivne da bi započele daljnje gravitacijsko stezanje jezgre. Gusta masivna jezgra od vrućeg ugljika naziva se bijeli patuljak, a najveći dio materije bivše zvijezde, koji se već ranije počeo širiti, nastavlja se sferno širiti međuzvjezdanim prostorom u obliku planetarne maglice. Nakon više desetaka milijardi godina bijeli patuljak će se ohladiti i postati crni patuljak. Masivnije zvijezde (s masom većom od osam Sunčevih masa) nastavljaju u svojim jezgrama fuziju u teže elemente, sve do željeza. Željezo je krajnji produkt fuzije, pa daljnje stezanje jezgre dovdi do potpunog kolapsa i eksplozije koja se naziva supernova, pri čemu se skoro cjelokupna materija zvijezde razleti u međuzvjezani prostor. Ako jezgra koja preostane nakon eksplozije ima masu između 1,4 i 3 Sunčeve mase pretvorit će se u neutronsku zvijezdu, a ako je jezgra masivnija od tri Sunčeve mase pretvorit će se u crnu rupu.