Početna arrow Enciklopedija arrow N arrow New General Catalouge
header image
New General Catalouge
Katalog vizualno magličastih objekata (galaksije, skupovi zvijezda, maglice i sl.) prvotno izdan 1888.godine, uz dva dodatka u 20 stoljeću. Danas katalog sadrži više tisuća objekata i obuhvaća cijelo nebo. Neki najsjajniji objekti nalaze se i u Messierovom katalogu takvih objekata iz 18. stoljeća, pa imaju dvije oznake. Objekti iz New General Catalougea nose oznaku NGC i redni broj: npr. Andromedina galaksija ima oznaku NGC224 (u Messierovom katalogu ima oznaku M31)
Najnovije
Enciklopedija
Relativnost - opća teorija

Teorija koju je iznio Albert Einstein 1915. godine kojom nadopunjuje specijalnu teoriju u opisuje kako gravitacijska sila djeluje na prostor i vrijeme, Osnovni zaključak opće teorije je da geometrija prostorvremena pod utjecajem jakog gravitacijskog polja postaje zakrivljena, što uzrokuje gibanje raznih tijela.

    Na suprot Newtonovim zaključcima, gibanje planeta oko Sunca ne uzrokuje gravitacijsko privlačenje, već se planeti gibaju oko Sunca zbog zakrivljenosti prostora oko njega. Osnovni postulat iz kojeg je izveden ovaj zaključak je jednakost gravitacijske i inercijske sile (vidi masa); da bi opisao ovakva gibanja, Einstein je morao uvesti u rad neeuklidsku (ne-klasičnu) geometriju. Utjecaj gravitacijskog polja na fotone elektromagnetskog zračenja dokazan je i eksperimentalno: prilikom pomrčine Sunca moguće je uz rub njegovog diska vidjeti zvijezdu koja je zapravo iza Sunca, no ono svojom gravitacijskom silom zakrivljuje put fotona svjetlosti koja putuje sa zvijezde (vidi gravitacijska leća); to je dokaz u prilog zakrivljenosti prostorvremena.

    Ova je teorija tako objasnila i pomak Merkurova perihela, što klasična fizika nije mogla. Može se reći da sve postavke opće teorije nisu u cijelosti dokazane, ali neki eksperimentalni dokazi ipak govore u prilog nekim postavkama.