header image
Crna rupa
Objekt s toliko velikom masom i gravitacijskom silom da mu je brzina oslobađanja veća od brzine svjetlosti, odnosno, čak niti elektromagnetsko zračenje ne može napustiti njegovu površinu. Moguće ih je otkriti jedino posredno, putem njihovog gravitacijskog utjecaja na okolinu: ako je crna rupa član dvojnog sustava zvijezda, ona zbog jake gravitacije usisava materiju sa zvijezde pratioca, pri čemu se materija koja pada na crnu rupu ubrzava, zagrijava i emitira rendgensko zračenje. Crna rupa nastaje ako je ostatak zvijezde koji preostaje nakon eksplozije supernove (vidi zvjezdana evolucija) veći od tri Sunčeve mase.
Najnovije
Enciklopedija
Zvjezdana nomenklatura
Označavanje zvijezda u zviježđima. Od 1603 godine Johann Bayer uveo je imenovanje zvijezda prema grčkom alfabetu: iza grčkog slova (pri čemu redosljed slova odgovara redosljedu po sjaju) slijedi latinski naziv zviježđa u genitivu, npr. beta Cygni je druga najsjajnija zvijezda u Labudu. Nakon što se potroše grčka slova zvijezdama slabijeg sjaja dodjeljuju se najprije mala, a zatim velika slova latinice. Promjenjive zvijezde označavaju se lovima R do Z, zatim dvostrukim kombinacijama, a ako je i to nedovoljno (mogu se složiti 334 kombinacije slova) označavaju se slovom V (od eng. Variable star = promjenjiva zvijezda) i brojkom: V335, itd.