Astronomsko društvo Korenica

Početna

Linkovi

Napredno pretraživanje

Arhiv

Zvjezdarnice

Stranice stranih i domaćih zvjezdarnica

	Linkovi
	Zvjezdarnica Višnjan Web site Višnjanske zvijezdarnice... Mnogo korisnih linkova
	Zagrebacka zvjezdarnica zagrebacka zvjezdarnica / e - škola - osnove astronomije, vježbe, natjecanja (stari testovi), mogucnost postavljanja pitanja znanstvenicima
	Zvjezdarnica AD-Pitomaca ZVJEZDARNICA VILA
	Rijecka zvjezdarnica Internet site Rije ke zvjezdarnice
	Crni Vrh Observatory Stranice zvjezdarnice Crni vrh pokraj Idrije
	Astronomsko društvo Astronomsko društvo iz Beograda, cije se aktivnosti ogledaju u radu Narodne opservatorije i Planetarijuma na Kalemegdanu, i kroz izdavanje casopisa "Vasiona".
	Astro Domes Stranica o izradi kupola
	Worcester Park Observatory-UK My astronomy is focused on spectroscopy - breaking starlight down by wavelength to decode the secrets in a field revolutionized by CCDs.
	Washburn Observatory Washburn Observatory, completed in 1881, was a major research facility for about 50 years. Now, it is used primarily by the public duringopen houses and by students in the Introductory Astronomy courses.
	Uppsala Astronomical Observatory The UAO is a division of the Department of Astronomy and Space Physics at the Uppsala University.
	University of Chicago, Yerkes Observatory Yerkes Observatory is a research branch of the Department of Astronomy and Astrophysics of the University of Chicago.
	Sonoma State University Observatory The Sonoma State University Observatory was dedicated in the spring of 1976 to support instruction in astronomy and to provide research opportunities for students and faculty.
	Poznan Astronomical Observatory Observatory includes undergraduate and postgraduate studies in astronomy as well as introductory lectures for students of geography and physics
	Osservatorio Astronomico di Torino Stranice zvjezdarnice u Torinu
	Najveca Zvjezdarnica u Italiji Zvjezdarnica Asiago, najveca talijanska zvjezdarnica s dva teleskopa ciji je promjer veci od metra.
	Keele Observatory Keele Observatory is a unique collaboration between the amateur astronomers of Keele AstroSoc, and members of the University's Astrophysics Group.
	Keck Observatory at PLU Astrometric observations of asteroids is the principal research activity of the observatory.
	Arecibo Najpoznatiji radio observatory.

Najnovije
Radionica Astrofotografije 2018. Tecaj astrofotografije 2017. Tecaj amaterske izrade teleskopa Tecaj astrofotografije 2014 ATM Korenica 2013

Enciklopedija

Zvjezdana evolucija

Životni ciklus zvijezda. U hladnim međuzvjezdanim oblacima plina i prašine, koje sadrže dovoljno mase za nastanak više stotina zvijezda, pod nekim vanjskim utjecajem (npr. eksplozija obližnje supernove) započinje gravitacijsko stezanje. Zbog nejednolike gustoće oblaka dolazi do njegove fragmentacije; svaki pojedini fragment doživljava daljnje gravitacijsko stezanje pri čemu rastu njegova temperaturai gustoća. Kada one dosegnu kritičnu vrijednost (vidi Zvijezda), započinje termonuklearna fuzija vodika u helij i zvijezda je rođena. Ona tada dospjeva na glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama na kojem provodi najveći dio svog života. Smrt zvijezde ovisi o njenoj masi. Male i srednje zvijezde (poput Sunca), nakon što se sav vodik u njihovim središtima pretvori u helij, dospjevaju u fazu crvenog diva i napuštaju glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama. Jezgra im doživljava daljnje gravitacijsko stezanje, a vanjski slojevi se šire i hlade. Kada temperatura i gustoća u jezgri dovoljno porastu, započinje fuzija helija u ugljik i kisik, koja traje kratko (nekoliko desetaka do stotina milijuna godina). Ovakve zvijezde su nedovoljno masivne da bi započele daljnje gravitacijsko stezanje jezgre. Gusta masivna jezgra od vrućeg ugljika naziva se bijeli patuljak, a najveći dio materije bivše zvijezde, koji se već ranije počeo širiti, nastavlja se sferno širiti međuzvjezdanim prostorom u obliku planetarne maglice. Nakon više desetaka milijardi godina bijeli patuljak će se ohladiti i postati crni patuljak. Masivnije zvijezde (s masom većom od osam Sunčevih masa) nastavljaju u svojim jezgrama fuziju u teže elemente, sve do željeza. Željezo je krajnji produkt fuzije, pa daljnje stezanje jezgre dovdi do potpunog kolapsa i eksplozije koja se naziva supernova, pri čemu se skoro cjelokupna materija zvijezde razleti u međuzvjezani prostor. Ako jezgra koja preostane nakon eksplozije ima masu između 1,4 i 3 Sunčeve mase pretvorit će se u neutronsku zvijezdu, a ako je jezgra masivnija od tri Sunčeve mase pretvorit će se u crnu rupu.