Početna arrow Enciklopedija arrow O arrow Olbersov paradoks
header image
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.
Najnovije
Enciklopedija
Izotop
Oblik kemijskog elementa u kojem atomska jezgra (vidi atom) sadržava broj protona kojeg ima taj element, ali ima različit broj neutrona od normalnog; izotop ima ista kemijska svojstva kao i normalan kemijski element, ali zbog većeg ili manjeg broja neutrona ima različitu masu: obični helij ima masu 4 (2 protona + 2 neutrona u jezgri = 4) i označava se 24He, dok helij 23He ima u jezgri dva protona i jedan neutron tj. masu 3 (2+1=3).