Početna arrow Enciklopedija arrow O arrow Olbersov paradoks
header image
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.
Najnovije
Enciklopedija
Prividna zvjezdana veličina
Sjaj zvijezda kako ga doživljava ljudsko oko; neka zvijezda može izgledati sjajnija od druge samo zato što je bliža, iako stvarno nije sjajnija (vidi apsolutna zvjezdana veličina). Prema klasifikaciji, zvijezde koje imaju velik prividni sjaj označavaju se manjim brojevima, dok se zvijezde koje imaju mali prividni sjaj označavaju većim brojevima (zvijezda koja ima prividni sjaj +1 mag. sjajnija je od one s prividnim sjajem +4 mag.; vrlo sjajni objekti imaju negativan predznak; planet Venera može imati prividni sjaj –4,8 mag.). Vidi magnituda