Početna arrow Downloads
header image
Zvjezdana nomenklatura
Označavanje zvijezda u zviježđima. Od 1603 godine Johann Bayer uveo je imenovanje zvijezda prema grčkom alfabetu: iza grčkog slova (pri čemu redosljed slova odgovara redosljedu po sjaju) slijedi latinski naziv zviježđa u genitivu, npr. beta Cygni je druga najsjajnija zvijezda u Labudu. Nakon što se potroše grčka slova zvijezdama slabijeg sjaja dodjeljuju se najprije mala, a zatim velika slova latinice. Promjenjive zvijezde označavaju se lovima R do Z, zatim dvostrukim kombinacijama, a ako je i to nedovoljno (mogu se složiti 334 kombinacije slova) označavaju se slovom V (od eng. Variable star = promjenjiva zvijezda) i brojkom: V335, itd.
[ Nazad ]
Najnovije
Enciklopedija
Libracija
Pojava zbog koje, iako se može reći da Mjesec uvijek okreće Zemlji istu stranu (vidi sinkrona rotacija), Možemo vidjeti 59% Mjesečeve površine. Libracija u širini uzrokuje priklon Mjesečeva ekvatora prema ravnini njegove staze (6°40´), pa se vidi mali dio područja «iza» njegovih polova. Libracije u duljinu uzrokuje nejednolika brzina Mjesečeve revolucije (zbog eliptičnosti putanja), pa se vidi mali dio «iza» njegovog istočnog, odnosno zapadnog ruba diska. Dnevna ili paralaktička (vidi paralaksa) libracija uzrokovana je Zemljinom vrtnjom koja dovodi do različitog položaja promatrača na Zemlji.