Početna arrow Site news
header image
Posjet Tehničkom muzeju i planetariju Isprintaj E-mail
Objavio Nikola   

 Dana 2. prosinca, u 8 ujutro krenuli smo sa centralne  autobusne postaje sa Mukinja. Dobro smo se zabavili u autobusu dok nismo stigli u Zagreb. Dok smo bili pred muzejem  razgledavali smo razne strojeve i predmete iz svijeta tehnike.

 Tada je došla moja sestra Viktorija i njena prijateljica Martina pred muzejem da se vidimo. Bila sam jako sretna što smo se našle jer se nismo dugo vidjele. Nakon 5 minuta prof. Gordana nas je pozvala i krenuli smo u muzej.Vidjeli smo kako se iskorištava snaga vjetra, sunca i vode. Dotakli smo i temu prve i druge industrijske revolucije.


 Razgledali smo razne strojeve iz prošlosti i vidjeli smo parni stroj. Nakon toga smo ušli u rudnik, gdje je meni pak bilo najzanimljivije.Rudnik je bio ka labirint i meni totalno fascinantan. Čuli smo i zvukove koje su rudari koristili kada bi nekome trebalo pomoć i izvući teret.

Još smo razgledavali stare automobile, zrakoplove, helikoptere itd. Napokon smo ušli u Planetarij zbog kojeg smo došli. Planetarij je jedna velika kupola. Kada smo ušli ,smjestili smo se i čekali da se priviknemo na mrak. Kad se skroz smračilo pojavile su se prve zvijezde. Bilo je očaravajuće! Kao da si pod pravim nebom! Vodic nam je pokazao zviježđa svih horoskopskih znakova, zviježđe Oriona, Malog medvjeda, Velikog medvjeda… Sve u svemu bilo je super. Tko god je bio u Tehničkom muzeju u Zagrebu poželi se tamo vratiti.

                                                                            Julijana Bićanić 7. razred

Najnovije
Enciklopedija
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.