header image
D
Dalekozor, Deklinacija, Delta, Delta Cephei, Diferencijalna rotacija...
Dalekozor
Deklinacija
Delta
Delta Cephei
Diferencijalna rotacija
Div
Doplerov efekt
Dvogled
Dvojni sustav zvijezda
  • A
    A - zvijezde, Afel, Aberacija, Akcelerator, Akrecija, Aktivna galaksija, Albedo...
  • B
    B-Zvijezde, Barnardova zvijezda, Beta, Beta čestica, Beta raspad...
  • C
    Cassinijeva pukotina, Cefeide, Centar masa, Chandrasekarova granica, Chandrasekarova masa...
  • E
    Efekt staklenika, Efemeride, Ekliptika, Ekscentricitet...
  • F
    F – zvijezde, Fisija, Fotoelektrični efekt, Foton, Fotosfera...
  • G
    G – zvijezde, Galaksija (galaktika), Galaktički kanibalizam, Galilejevi sateliti, Gama...
  • H
    Halo, Heisenbergov princip neodređenosti, Heliocentrični sustav, Heliopauza...
  • I
    IC, Inercija, Inflacija, Infracrveno zračenje...
  • J
    Jaka nuklearna sila, Jato galaksija, Jovijalna grupa planeta...
  • K
    K – zvijezde, Kemijski element, Koma, Komet...
  • L
    Lagrangeova točka, Lepton, Libracija, Linearni ekscentricitet...
  • M
    M, M – zvijezde, Magellanovi oblaci, Magnetosfera...
  • N
    Nadir, Nebeska os, Nebeski ekvator, Nebeski pol (sjeverni i južni)...
  • O
    O – zvijezde, Okular, Okultacija, Olbersov paradoks...
  • P
    Parabola, Paralaksa, Parsek, Periastron...
  • R
    RA, Radijant, Radio zračenje, Radioaktivni raspad...
  • S
    Sarosov ciklus, Schwarzschildov radijus, Scintilacija, Siderička godina...
  • T
    Tamna maglica, Tektonska ploča, Teleskop, Teleskop reflektor...
  • U
    Ultraljubičasto zračenje, Unutarnji planet...
  • V
    Vakuum, Valna duljina, Vanjski planet, Velika crvena pjega...
  • X
    X-zračenje
  • Z
    Zemljina grupa planeta, Zenit, Zenitna satna frekvencija...
Najnovije
Enciklopedija
Presjek stošca
Presijecanje stošca ravninom, pri čemu nastaju razne vrste krivulja. Ako je ravnina paralelna s bazom stošca, presjek stošca je kružnica (zatvorena krivulja numeričkog ekscentriciteta 0); ako je ravnina pod nekim kutom prema bazi ali je ne dotiče, presjek je elipsa (zatvorena krivulja numeričkog ekscentriciteta od 0 do 1); ako je ravnina pod nekim kutom prema bazi i dotiče je, presjek je parabola (otvorena krivulja numeričkog ekscentriciteta 1); ako je ravnina okomita na bazu, presjek je hiperbola (otvorena krivulja numeričkog ekscentriciteta većeg od 1). Svi objekti u Sunčevom sustavu gibaju se po nekoj od navedenih krivulja: planeti i asteroidi se oko Sunca gibaju po elipsi, sateliti oko planeta također po elipsi, dok se kometi oko Sunca gibaju po elipsi, paraboli ili hiperboli.