Sustav kojeg je predložio Aristarh u 3. stoljeću p.n.e., prema kojem je Sunce u središtu svemira, a planeti se kreću oko njega po kružnim stazama. Pretpostavka je odbačena i zavladao je Ptolomejev geocentrični sustav, da bi najzad u 15. stoljeću počelo njegovo odbacivanje i vraćanje heliocentričnom sustavu.
Oblik kemijskog elementa u kojem atomska jezgra (vidi atom) sadržava broj protona kojeg ima taj element, ali ima različit broj neutrona od normalnog; izotop ima ista kemijska svojstva kao i normalan kemijski element, ali zbog većeg ili manjeg broja neutrona ima različitu masu: obični helij ima masu 4 (2 protona + 2 neutrona u jezgri = 4) i označava se 24He, dok helij 23He ima u jezgri dva protona i jedan neutron tj. masu 3 (2+1=3).
