Početna
header image
Hiperbola
Otvorena krivulja koja je presjek stošca i ravnine (vidi presjek stošca). Numerički ekscenticitet hiperbole veći je od 1. Neki kometi se gibaju po hiperboličkim stazama; kako je ta krivulja otvorena, takvi kometi prođu pored Sunca samo jednom i nakon toga zauvijek nastavljaju gibanje međuzvjezdanim prostorom.
Najnovije
Enciklopedija
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.