Početna
header image
Izotop
Oblik kemijskog elementa u kojem atomska jezgra (vidi atom) sadržava broj protona kojeg ima taj element, ali ima različit broj neutrona od normalnog; izotop ima ista kemijska svojstva kao i normalan kemijski element, ali zbog većeg ili manjeg broja neutrona ima različitu masu: obični helij ima masu 4 (2 protona + 2 neutrona u jezgri = 4) i označava se 24He, dok helij 23He ima u jezgri dva protona i jedan neutron tj. masu 3 (2+1=3).
Najnovije
Enciklopedija
Pozadinsko zračenje
Ostatak zračenja prvotnog vrućeg svemira iz vremena njegova nastanka ( vidi teorija velikog praska); Danas ovo zračenje ima valnu duljinu oko 1mm i frekvenciju oko 3x 10 e11 Hz, a odgovara zračenju crnog tijela temperature 2,735 +/-0,06 , što se može smatrati temperaturom svemira. Pozadinsko zračenje je teoretski predviđeno četrdesetih godina 20. stoljeća, a bilo je otkriveno 1965.godine. Otkriće pozadinskog zračenja je veliki dokaz u prilog teoriji Velikog praska, pogotovo kad su 1992. godine. Otkrivene male razlike u njegovom intenzitetu; te razlike ukazuju na zgrušavanje materije u mladom svemiru i objašnjavaju današnji nejednoliki svemir.