Početna
header image
Komet
Malo tijelo Sunčevog sustava čija je putanja najčešće mnogo izduženija nego putanje planeta. Prosječna jezgra kometa ima promjer oko 10 km i sastoji se od leda (vodenog i smrznutih plinova) i prašine. Kada se približi Suncu, zbog njegove topline led se počinje otapati pa oko jezgre najprije nastaje koma, a zatim se formira rep kometa, kojeg kao i komu, čine ispareni plinovi i čestice prašine oslobođene iz jezgre.
Najnovije
Enciklopedija
Zvjezdana nomenklatura
Označavanje zvijezda u zviježđima. Od 1603 godine Johann Bayer uveo je imenovanje zvijezda prema grčkom alfabetu: iza grčkog slova (pri čemu redosljed slova odgovara redosljedu po sjaju) slijedi latinski naziv zviježđa u genitivu, npr. beta Cygni je druga najsjajnija zvijezda u Labudu. Nakon što se potroše grčka slova zvijezdama slabijeg sjaja dodjeljuju se najprije mala, a zatim velika slova latinice. Promjenjive zvijezde označavaju se lovima R do Z, zatim dvostrukim kombinacijama, a ako je i to nedovoljno (mogu se složiti 334 kombinacije slova) označavaju se slovom V (od eng. Variable star = promjenjiva zvijezda) i brojkom: V335, itd.