Početna
header image
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.
Najnovije
Enciklopedija
New General Catalouge
Katalog vizualno magličastih objekata (galaksije, skupovi zvijezda, maglice i sl.) prvotno izdan 1888.godine, uz dva dodatka u 20 stoljeću. Danas katalog sadrži više tisuća objekata i obuhvaća cijelo nebo. Neki najsjajniji objekti nalaze se i u Messierovom katalogu takvih objekata iz 18. stoljeća, pa imaju dvije oznake. Objekti iz New General Catalougea nose oznaku NGC i redni broj: npr. Andromedina galaksija ima oznaku NGC224 (u Messierovom katalogu ima oznaku M31)