Početna
header image
Presjek stošca
Presijecanje stošca ravninom, pri čemu nastaju razne vrste krivulja. Ako je ravnina paralelna s bazom stošca, presjek stošca je kružnica (zatvorena krivulja numeričkog ekscentriciteta 0); ako je ravnina pod nekim kutom prema bazi ali je ne dotiče, presjek je elipsa (zatvorena krivulja numeričkog ekscentriciteta od 0 do 1); ako je ravnina pod nekim kutom prema bazi i dotiče je, presjek je parabola (otvorena krivulja numeričkog ekscentriciteta 1); ako je ravnina okomita na bazu, presjek je hiperbola (otvorena krivulja numeričkog ekscentriciteta većeg od 1). Svi objekti u Sunčevom sustavu gibaju se po nekoj od navedenih krivulja: planeti i asteroidi se oko Sunca gibaju po elipsi, sateliti oko planeta također po elipsi, dok se kometi oko Sunca gibaju po elipsi, paraboli ili hiperboli.
Najnovije
Enciklopedija
Pozadinsko zračenje
Ostatak zračenja prvotnog vrućeg svemira iz vremena njegova nastanka ( vidi teorija velikog praska); Danas ovo zračenje ima valnu duljinu oko 1mm i frekvenciju oko 3x 10 e11 Hz, a odgovara zračenju crnog tijela temperature 2,735 +/-0,06 , što se može smatrati temperaturom svemira. Pozadinsko zračenje je teoretski predviđeno četrdesetih godina 20. stoljeća, a bilo je otkriveno 1965.godine. Otkriće pozadinskog zračenja je veliki dokaz u prilog teoriji Velikog praska, pogotovo kad su 1992. godine. Otkrivene male razlike u njegovom intenzitetu; te razlike ukazuju na zgrušavanje materije u mladom svemiru i objašnjavaju današnji nejednoliki svemir.