Početna
header image
Solsticij
Jedna od dviju točaka na ekliptici, točno na sredini između proljetnog jesenskog ekvinocija, na kojima sunce tijekom svog prividnog godišnjeg kretanja ima najveću kutnu udaljenost od nebeskog ekvatora. Ljetni solsticij je oko 21. lipnja (počinje ljeto na sjevernoj polutki; najduži dan, najkraća noć), a zimski solsticij je oko 22. prosinca (počinje zima na sjevernoj polutki; najduža noć, najkraći dan).
Najnovije
Enciklopedija
Olbersov paradoks
Paradoks tamnog noćnog neba kojeg je formulirao Hienrich Olbers 1826. godine. Pretpostavio je da je svemir nepromjenjiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se, gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno nebo je ipak tamno. Međutim svemir nije niti nepromjenjiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenog, otkriveno i širenje svemira i crveni pomak; količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihovog crvenog pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivog u mikrovalno područje (vidi radio zračenje), pa je stoga noćno nebo tamno a ne osvijetljeno.