I ove godine pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u trodnevnoj radionici amaterske izrade teleskopa, koja će se održati u Korenici od 4.-6. kolovoza 2006.
U ovogodišnjoj radionici se nastavlja izrada zrcala započetih na prošlogodišnjoj radionici, početak brušenja novih zrcala, predavanja, izvrsno društvo kolega «gurača stakla» uz izvrsne voditelje radionice: Berislav Bračun, Stipe Vladova i Željko Andreić.
Program započinje u popodnevnim satima petka 4. kolovoza a završava u nedjelju popodne 6. kolovoza. Za razliku od prošlogodišnjeg skupa, ove godine se održava isključivo ATM radionica uz mali dodatak, demonstraciju automatske mašine za brušenje stakla, koju je ADK dobio tokom ove zime od PBF-a.
Uz potporu lokalne zajednice i ZTK Ličko-senjske županije, radionica je u potpunosti financijski osigurana za predavače i 10 polaznika (uključuje smještaj, prehranu i radni materijal). Ukoliko interes bude veći od navedenog broja polaznika ADK je spreman o svom trošku osigurati materijal za radionicu, te osigurati dodatni smještaj i prehranu o trošku polaznika.
Ukoliko ste već strastveni ATM-ovac ili tek početnik, pozvani ste da uveličate ovu radionicu svojim dolaskom u Korenicu. Dodatne informacije, kao i prijave možete slati mailom na
. Prijave traju do 1.8.2006.
Životni ciklus zvijezda. U hladnim međuzvjezdanim oblacima plina i prašine, koje sadrže dovoljno mase za nastanak više stotina zvijezda, pod nekim vanjskim utjecajem (npr. eksplozija obližnje supernove) započinje gravitacijsko stezanje. Zbog nejednolike gustoće oblaka dolazi do njegove fragmentacije; svaki pojedini fragment doživljava daljnje gravitacijsko stezanje pri čemu rastu njegova temperaturai gustoća. Kada one dosegnu kritičnu vrijednost (vidi Zvijezda), započinje termonuklearna fuzija vodika u helij i zvijezda je rođena. Ona tada dospjeva na glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama na kojem provodi najveći dio svog života. Smrt zvijezde ovisi o njenoj masi. Male i srednje zvijezde (poput Sunca), nakon što se sav vodik u njihovim središtima pretvori u helij, dospjevaju u fazu crvenog diva i napuštaju glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama. Jezgra im doživljava daljnje gravitacijsko stezanje, a vanjski slojevi se šire i hlade. Kada temperatura i gustoća u jezgri dovoljno porastu, započinje fuzija helija u ugljik i kisik, koja traje kratko (nekoliko desetaka do stotina milijuna godina). Ovakve zvijezde su nedovoljno masivne da bi započele daljnje gravitacijsko stezanje jezgre. Gusta masivna jezgra od vrućeg ugljika naziva se bijeli patuljak, a najveći dio materije bivše zvijezde, koji se već ranije počeo širiti, nastavlja se sferno širiti međuzvjezdanim prostorom u obliku planetarne maglice. Nakon više desetaka milijardi godina bijeli patuljak će se ohladiti i postati crni patuljak. Masivnije zvijezde (s masom većom od osam Sunčevih masa) nastavljaju u svojim jezgrama fuziju u teže elemente, sve do željeza. Željezo je krajnji produkt fuzije, pa daljnje stezanje jezgre dovdi do potpunog kolapsa i eksplozije koja se naziva supernova, pri čemu se skoro cjelokupna materija zvijezde razleti u međuzvjezani prostor. Ako jezgra koja preostane nakon eksplozije ima masu između 1,4 i 3 Sunčeve mase pretvorit će se u neutronsku zvijezdu, a ako je jezgra masivnija od tri Sunčeve mase pretvorit će se u crnu rupu.
