Početna
header image
Messierov maraton 2005. Isprintaj E-mail
Objavio Olivera   

MM2005Još jedan Messierov maraton je iza nas, jedanaesti sveukupno, a drugi na kojem je sudjelovalo naše društvo. I dok je lani naše boje branio samo Branko, ove godine su mu se pridružili i Siniša Čičak i Igor Klarić, polaznici naše prošlogodišnje astronomske sekcije u srednjoj školi u Korenici. Dakle, bili smo tamo s tri teleskopa tj. tri ekipe i „logistikom“ koja se sastojala od Nikole Mazarekića koji je bio zadužen za rasparčavanje Velebitskog tamnog, tri pomagača ( Gregora Srdoča, Zlatka Vidovića i mene) te 4 šatora. Naime, svi smo odlučili biti nastavljači Brankove i Gregorove dugogodišnje tradicije kampiranja na Rušnjaku i zanemarivanja dormitorija…..

    Što reći? Bilo je super. Ja i Branko smo došli tamo već u četvrtak uvečer, ostatak ekipe nam se pridružio u petak popodne, imali smo vremena za pečenje kobasa u bočarskom domu, kopanje fosila u obližnjem kamenolomu, skupljanje ogrijeva pa čak i za vježbanje.

    Za razliku od prošle godine, ove nas je vrijeme stvarno poslužilo tako da su nakon šestomjesečnog naoblačenja i zime, neki od nas su prvi put nakon dugo vremena vidjeli određena zviježđa. Maraton je bio pravi maraton i u uzbudljivoj noći pitanje nije bilo tko će pronaći koliko objekata nego tko će više izdržati. Na terenu okruženom granjem i već poprilično svjetlosno zagađenom naši dobsoni su se pokazali kao nedostatak, tako da su neki objekti kao M7 i M33 jednostavno bili izvan našeg dohvata, ili kao što je rekao Beri za vrijeme pauze kad su ga upitali kakvo je stanje: „Stanje? Stanje je kroz gusto granje…“

    Iako se već govori o premještanju maratona na neki drugi teren, mi smo za svaki slučaj već počeli razmišljati o načinu podizanja naših teleskopa na neku višu, rasklopivu konstrukciju. Sve u svemu, na kraju nismo bili nezadovoljni. Branko je osvojio četvrto mjesto s 97 pronađenih objekata, Igor je bio 13., Siniša 15. (oni su odustali već nakon pauze). Jedino što me malo u cijeloj večeri zasmetalo je činjenica da sam ne imajući što drugo raditi vidjela Natka kako bar dvadeset puta krši osnovno i jednostavno pravilo –ono da pomagači ne smiju micati teleskop. Sorry ljudi, ali ipak nismo djeca i nije mi jasno zašto se sramotiti i u čemu je čar pobjede koju nisi osvojio na fer način ?! No, to ostavljam njima i sutkinji na savjest, a s Rušnjaka nosim samo dobre uspomene i zanimljivu ideju za neki idući susret koja se pronosila među ekipom: zašto ne organizirati maraton bez pomagača, bez karta, bez baterija, samo s teleskopom i samo po sjećanju….To bi bilo zanimljivo!

Najnovije
Enciklopedija
Relativnost - opća teorija

Teorija koju je iznio Albert Einstein 1915. godine kojom nadopunjuje specijalnu teoriju u opisuje kako gravitacijska sila djeluje na prostor i vrijeme, Osnovni zaključak opće teorije je da geometrija prostorvremena pod utjecajem jakog gravitacijskog polja postaje zakrivljena, što uzrokuje gibanje raznih tijela.

    Na suprot Newtonovim zaključcima, gibanje planeta oko Sunca ne uzrokuje gravitacijsko privlačenje, već se planeti gibaju oko Sunca zbog zakrivljenosti prostora oko njega. Osnovni postulat iz kojeg je izveden ovaj zaključak je jednakost gravitacijske i inercijske sile (vidi masa); da bi opisao ovakva gibanja, Einstein je morao uvesti u rad neeuklidsku (ne-klasičnu) geometriju. Utjecaj gravitacijskog polja na fotone elektromagnetskog zračenja dokazan je i eksperimentalno: prilikom pomrčine Sunca moguće je uz rub njegovog diska vidjeti zvijezdu koja je zapravo iza Sunca, no ono svojom gravitacijskom silom zakrivljuje put fotona svjetlosti koja putuje sa zvijezde (vidi gravitacijska leća); to je dokaz u prilog zakrivljenosti prostorvremena.

    Ova je teorija tako objasnila i pomak Merkurova perihela, što klasična fizika nije mogla. Može se reći da sve postavke opće teorije nisu u cijelosti dokazane, ali neki eksperimentalni dokazi ipak govore u prilog nekim postavkama.