Početna
header image
Posjet Tehničkom muzeju i planetariju Isprintaj E-mail
Objavio Nikola   

 Dana 2. prosinca, u 8 ujutro krenuli smo sa centralne  autobusne postaje sa Mukinja. Dobro smo se zabavili u autobusu dok nismo stigli u Zagreb. Dok smo bili pred muzejem  razgledavali smo razne strojeve i predmete iz svijeta tehnike.

 Tada je došla moja sestra Viktorija i njena prijateljica Martina pred muzejem da se vidimo. Bila sam jako sretna što smo se našle jer se nismo dugo vidjele. Nakon 5 minuta prof. Gordana nas je pozvala i krenuli smo u muzej.Vidjeli smo kako se iskorištava snaga vjetra, sunca i vode. Dotakli smo i temu prve i druge industrijske revolucije.


 Razgledali smo razne strojeve iz prošlosti i vidjeli smo parni stroj. Nakon toga smo ušli u rudnik, gdje je meni pak bilo najzanimljivije.Rudnik je bio ka labirint i meni totalno fascinantan. Čuli smo i zvukove koje su rudari koristili kada bi nekome trebalo pomoć i izvući teret.

Još smo razgledavali stare automobile, zrakoplove, helikoptere itd. Napokon smo ušli u Planetarij zbog kojeg smo došli. Planetarij je jedna velika kupola. Kada smo ušli ,smjestili smo se i čekali da se priviknemo na mrak. Kad se skroz smračilo pojavile su se prve zvijezde. Bilo je očaravajuće! Kao da si pod pravim nebom! Vodic nam je pokazao zviježđa svih horoskopskih znakova, zviježđe Oriona, Malog medvjeda, Velikog medvjeda… Sve u svemu bilo je super. Tko god je bio u Tehničkom muzeju u Zagrebu poželi se tamo vratiti.

                                                                            Julijana Bićanić 7. razred
Najnovije
Enciklopedija
Zvjezdana evolucija
Životni ciklus zvijezda. U hladnim međuzvjezdanim oblacima plina i prašine, koje sadrže dovoljno mase za nastanak više stotina zvijezda, pod nekim vanjskim utjecajem (npr. eksplozija obližnje supernove) započinje gravitacijsko stezanje. Zbog nejednolike gustoće oblaka dolazi do njegove fragmentacije; svaki pojedini fragment doživljava daljnje gravitacijsko stezanje pri čemu rastu njegova temperaturai gustoća. Kada one dosegnu kritičnu vrijednost (vidi Zvijezda), započinje termonuklearna fuzija vodika u helij i zvijezda je rođena. Ona tada dospjeva na glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama na kojem provodi najveći dio svog života. Smrt zvijezde ovisi o njenoj masi. Male i srednje zvijezde (poput Sunca), nakon što se sav vodik u njihovim središtima pretvori u helij, dospjevaju u fazu crvenog diva i napuštaju glavni niz Hertzsprung – Russellovog dijagrama. Jezgra im doživljava daljnje gravitacijsko stezanje, a vanjski slojevi se šire i hlade. Kada temperatura i gustoća u jezgri dovoljno porastu, započinje fuzija helija u ugljik i kisik, koja traje kratko (nekoliko desetaka do stotina milijuna godina). Ovakve zvijezde su nedovoljno masivne da bi započele daljnje gravitacijsko stezanje jezgre. Gusta masivna jezgra od vrućeg ugljika naziva se bijeli patuljak, a najveći dio materije bivše zvijezde, koji se već ranije počeo širiti, nastavlja se sferno širiti međuzvjezdanim prostorom u obliku planetarne maglice. Nakon više desetaka milijardi godina bijeli patuljak će se ohladiti i postati crni patuljak. Masivnije zvijezde (s masom većom od osam Sunčevih masa) nastavljaju u svojim jezgrama fuziju u teže elemente, sve do željeza. Željezo je krajnji produkt fuzije, pa daljnje stezanje jezgre dovdi do potpunog kolapsa i eksplozije koja se naziva supernova, pri čemu se skoro cjelokupna materija zvijezde razleti u međuzvjezani prostor. Ako jezgra koja preostane nakon eksplozije ima masu između 1,4 i 3 Sunčeve mase pretvorit će se u neutronsku zvijezdu, a ako je jezgra masivnija od tri Sunčeve mase pretvorit će se u crnu rupu.