Početna
header image
Astro susret Perzeidi – Korenica 2005. Isprintaj E-mail
Objavio Branko   

    Ovim putem vas obaviještavamo o početku prijava za astronomski susret „Astro – party Perzeidi – Korenica 2005.“

    Projekt je zamišljen kao susret hrvatskih astronoma amatera koji će sudjelovati u dvije radionice: promatreanje Perzeida i ATM – amaterska izrada teleskopa te edukacija zainteresiranih građana.

    Projekt predviđa i edukaciju sudionika o načinu provođenja samog promatranja, bilježenju i obradi podataka te metodama brušenja stakla i izradi zrcala za teleskope za što su predviđeni i stručni predavači. U tu svrhu će se napraviti jedinstvena internetska baza podataka dobivenih vizualnom metodom promatranja meteora te će se objediniti podaci dobiveni pormatranjem na razini Hrvatske, a u skladu sa IMO standardima.

Susret se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i lokalne zajednice Plitvičkih jezera te je za 30 sudionika osiguran besplatan smještaj, prehrana i materijali za provođenje radionica. Zbog toga nam je veoma važno da se zainteresirani sudionici susreta prijave najkasnije do 1.8.2005. zbog organizacije smještaja. 

 

Program astronomskog susreta Astro party Perzeidi – Korenica 2005.


Susret se odvija kroz dvije radionice: ATM – amaterska izrada teleskopa i promatranje Perzeida.
Početak susreta 12.08.2005. kraj susreta 14.08.2005.

Petak 12.08.2005.

Do 18h doček i smještaj sudionika susreta (centar Korenice)
19h-21h Večera (školski restoran Mrsinj)
21:30h Predavanje „Osnove: vizualnog promatranja meteora“ – Zlatko Ciganj (Srednja škola Korenica)
23:00h Okupljanje ipred srednje škole i polazak na promatranje

Subota 13.08.2005.


Doručak u pansionu
9h početak radionice – ATM – Berislav Bračun i Stipe Vladova (srednja škola)
11h predavanje – obrada podataka dobivenih vizualnom metodom promatranja meteora – Zlatko Ciganj
12h-14h Ručak (školski restoranj Mrsinj)
14h nastavak radionice ATM
14h obrada podataka dobivenih vizualnom metodom promatranja meteora (informatički kabinet srednje škole)
U popodnevnim satima posjet Plitvičkim jezerima (po dogovoru)
19-21h Večera (školski restoran Mrsinj)
21:30h prigodno predavanje
23:00h Okupljanje ipred srednje škole i polazak na promatranje


Nedjelja 14.08.2005.


Doručak u pansionu
9h nastavak ATM radionice (srednja škola)
10h zadnja obrada podataka dobivenih vizualnom metodom promatranja – unos u bazu podataka
12-14h Ručak (školski restoran Mrsinj)
15h prezentacija radionica
16h odlazak sudionika

ADK – zadržava pravo promjene programa susreta.
Molimo da se za susret prijavite popunivši obrazac te ga pošaljete na mail ili poštom na AD – Korenica , Josipa Joviæa 87, 53230 Korenica download obrasca

 

Najnovije
Enciklopedija
Relativnost - specijalna teorija

Teorija koju je iznio Albert Einstein 1905. godine. A odnosi se na zakone fizike kako ih doživljava promatrač koji se giba unutar nekog sustava konstantnom brzinom u odnosu na neki drugi sustav u gibanju, te kako ta relativna gibanja utječu na mjerenja koja vrše promatrači u sustavima. Pri malim brzinama, specijalna teorija predviđa iste rezultate kao i klasični Newtonowi zakoni gibanja. Jedna od osnovnih postavki specijalne teorije je da brzina svjetlosti ista u svim pravcima , ista za sve promatrače, te neovisna o relativnom gibanju promatrača i izvora; to je u suprotnosti s Newtonovom klasičnom fizikom, ali je eksperimentalno dokazano.

    Druga osnovna postavka specijalne teorije je da su svi fizikalni zakoni u svim inercijskim sustavima, uz jednake početne uvjete, jednaki i svaki zakon jednog sustava važit će i u drugom. Prije specijalne teorije govorilo se o apsolutnom vremenu i apsolutnom prostoru koji su bili jednaki za sve promatrače, no Einstein je dokazao da se, kao posljedica nepromjenjivosti brzine svjetlosti, prostor i vrijeme ne mogu smatrati odvojenim pojmovima već složenim entitetom (tzv. Prostorvrijeme). Svaki događaj u inercijskom sustavu mora biti objašnjen četverodimenzionalnim koordinatama: trima prostornim i jednom vremenskom. Specijalna teorija također predviđa sporije protjecanje vremena u nekom sustavu što je njegova brzina gibanja bliža svjetlosnoj, povećanje mase tijela pri brzinama bliskim svjetlosnoj, te skraćene duljine objekta koji putuje brzinama bliskim svjetlosnoj. Za vanjskog promatrača, objekt koji bi dostigao brzinu svjetlosti smanjio bi se do točke, a vrijeme u tom sustavu bi stalo. Iz toga slijedi da objekt s masom ne može dostići brzinu svjetlosti; samo čestica bez mase (npr. foton) može putovati brzinom svjetlosti.